Sa prostranog i plodnog bjelopoljskog areala nema dostupnih, niti detaljno ispitanih i proučenih primjera funeracije počev od srednjeg i mlađeg eneolita kao u primorskom, centralnom, i drugim područjima Crne Gore. Bjelopoljski prostor je, sticajem raznih okolnosti, ostajao izvan posebno organizovane detaljne obrade nadgrobnih spomenika i ritusa sahranjivanja, pa je današnjim proučavaocima preostalo da se oslanjaju na interdisciplinarni pristup, analogije, komparativne analize i sl. Ipak, uprkos devastacijama i ograničenom broju, preostali nadgrobnici starih nekropola Bijelog Polja pružaju dragocjene podatke o ovdašnjem životu i pogledima na svijet kroz određene vremenske periode.
Primjere sahranjivanja pod tumulima nijesu nam sa sigurnošću mogli potvrditi najstariji informatori iz različitih djelova prostranog bjelopoljskog područja, dok nam je veliki broj njih uvjerljivo svjedočio i ukazivao na široku rasprostranjenost ostataka starih nekropola sa kamenim sanducima, otkrivanih na velikoj dubini tokom gradnji betonskih porodičnih grobnica, ili proširivanja grobljanskih prostora ravnanjem u tu svrhu bregovitih uzvisina, u šta se autor ovih redova u nekoliko navrata i sam uvjerio, što jasno ukazuje na višeslojnost i kontinuitet sahranjivanja u velikom vremenskom opsegu na znatnom broju nekropola bjelopoljskog kraja, kako u rječnim dolinama, tako i na uzvišenijim predjelima.
(Iz autorovog uvodnog teksta)
Radomir Ilić je rođen 25. jula 1959. godine u Mioču kod Bijelog Polja. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Bijelom Polju. Apsolvirao je na Katedri za jugoslovenske književnosti i opštu književnost novosadskog Filozofskog fakulteta, a diplomirao na Odsjeku za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Radio je kao novinar, saradnik i urednik u brojnim glasilima. Književne i lingvističke radove objavljuje
u domaćoj periodici. Kontinuirano se bavi kulturnom prošlošću Bijelog Polja i okoline. Predsjednik je Ogranka Matice crnogorske u Bijelom Polju.
