Matica crnogorska, 2016 (Podgorica : Grafo Bale). – 360 str.; 125 x
205 mm. – (Biblioteka : Iseljenici). – Tiraž 1000.
…
Naši ljudi odlazili su sa blagoslovom najbližih i zajedničkom nadom u povratak. Najčešće uzaludnom. Ostajale su tako i porodice, a i Crna Gora, bez najboljih i najsposobnijih. Napuštali su dom tjerani najčešće nemaštinom, ali i željom za otkrivanjem novih svjetova. U Evropi je u to vrijeme bila rasprostranjena parola: „onaj ko nešto vrijedi odlazi u Ameriku, a onaj ko ne vrijedi ostaje kod kuće“. Đe god da su došli, Crnogorci su bili na udaru asimilacije, slovenske, srpske ili jugoslovenske. Politički procesi u zemlji, i šira kretanja, neminovno su imali svoju rezonancu i u dijaspori. Ali se ona pokazala čvršćom i od rodne grude. Bilo je crnogorske dijaspore i kada nije bilo Crne Gore. Kako više upoznajem crnogorsko iseljeništvo, sve više sam ubijeđen da je 21. maj 2006. Bio moguć zahvaljujući upravo tom istorijskom crnogorskom trajanju širom zemaljske kugle. Održala se Crna Gora u emociji svojih ljudi, u svim generacijama. Zato je državno i obnovljena. Dodatno, zahvaljujući i tome što je snažila državni okvir, prostran za sve narode koji u njoj žive. Zato je većina časnih ljudi, bez obzira na vjeru i naciju, s ponosom smatra svojom domovinom.
U novoj knjizi Gordana Stojovića čitalac će saznati mnogo toga novoga o iseljavanjima iz Crne Gore kroz vjekove, o zaboravljenim crnogorskim kolonijama diljem američkog kontinenta, pojedinačnim sudbinama, teškom životu, ali i uspjesima naših ljudi po svijetu, njihovim graditeljskim podvizima… Mnogo toga nijesmo znali. Ali, to ne treba da nas čudi. Jer, nijesmo doskora znali ni mnoge stvari iz crnogorske istorije ovde kod kuće. Već u ovoj knjizi čitalac će biti u prilici da više sazna o Nikoli Petanoviću, koji je, između dva rata, bio pokretač i urednik časopisa Montenegrin Mirror u Americi. Koji je pominjao crnogorsku naciju još u to vrijeme. Nadamo se da ćemo tek biti u prilici da više upoznamo Petanovića, nakon istraživanja autora ove knjige u Huver biblioteci univerziteta Standford. …
Milan Roćen (Iz Predgovora)
