Inspirisan duhovnim životom i biografijom Blažene Ozane, Don Niko Luković (1887–1970) se u junu 1928. godine, poput najposvećenijeg hodočasnika uputio u selo Relezi (Lješansa Nahija). Katarina Kosić, prema nekim predanjima Jovana Đujović, rođena je u ovom selu na dan Katarine Aleksandrijske, 25. novembra 1493. godine. U tom selu iznikao je cvijet, predivni bijeli ljiljan, simbol moralne i tjelesne čistoće, a procvjetao je u Kotoru, u starinskoj kamenoj dvorani. Don Niko se pitao koja je to velika sila uticala na mladu seosku djevojku da već u najranijoj mladosti spozna Božju prirodu Spasitelja. Otkrio je da je mlada pastirica ljubav prema Spasitelju našla u svakoj biljci, svakoj travci svod rodnog zavičaja, beskrajnom kamenom moru, vrhovima Prokletija, pogledu na zeleno-plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju… Mudri, neuki seljaci, ali plemeniti gorštaci, pobožni hrišćani, pravoslavci, nijesu joj mogli pružiti veću duhovnu pouku, ali jesu prve ideje pobožnosti. Ovoj djevojčici je knjiga prirode, koju je posmatrala i o kojoj je razmišljala bila putokaz, ali i nepoznanica, pa stoga je često postavljala majci pitanje: „Ko je stvorio tolike ljepote?“ Odgovor majke da je Bog začetnik i gospodar svega u prirodi tvorila su nova pitanja – „Ali ko je, majko, Bog i gdje stanuje?“ „Gospod Bog, dijete moje, koji se rodio od Djevice i koji je umro na krstu zbog naših grijeha. Njega slave hrišćani. Slika mu se nalazi u Kotoru, i to jedna u spodobi djetešca, a druga kao odrasla čovjeka, pribivena na krstu. Ja sam obje te slike gledala i njima se klanjala“. Majčin odgovor podstakao je srce mlade pastirice da upozna Boga i da mu vjerno služi.
Zanesena božanskom ljubavlju, čuvajući svoje stado ovaca, ugledala je tako između grmlja divno dijete, tačno onako kako ga je opisivala majka. Za njim je osjetila neobičnu čežnju, ali je vizija jednako brzo nestala, kao što se i pojavila. Drugog dana ugledala je Isusa, čovjeka bolno razapetog na krstu. Od silnog uzbuđenja mlada pastirica se onesvijestila, a vizije koje je doživjela u rodnom selu, ostavile su duboki trag i podstakle želju da se pokloni Bogu i posveti mu se do kraja života. …
Odlomak (autorke teksta Radojka Abramović i Mileva Pejaković Vujošević)
