Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida – od AB revolucije do NATO-a, zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa (Nikšić, 6–7. novembar 2019)

Uredio Dragan Radulović

Matica crnogorska, u saradnji sa Filozofskim fakultetom i Centrom za geopolitiku, organizacijom naučnog skupa potvrđuje svoju riješenost da podvrgava refleksiji i propitivanju teme koje su od značaja za samorazumijevanje crnogorskog društva. Smatramo da je ono snažno u onoj mjeri koliko je spremno da kritički razmišlja o sebi, i da na kreativan način u život političke zajednice ugradi rezultate naučnog mišljenja. Najzad, to je naša intelektualna i patriotska obaveza, jer to je posao koji nikome ne smijemo prepustiti da radi umjesto nas, koji smo životno zainteresovani za napredak svoje domovine. Tema koja nas je okupila: „Crna Gora ‒ tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida. Od AB revolucije do NATO-a“ je veoma podsticajna za naučno istraživanje. Kada pažljivije pogledamo taj vremenski period, vidjećemo da se u njemu Crna Gora suočavala sa mnoštvom izazova i opasnosti, od kojih su mnoge grubo i otvoreno prijetile njenom opstanku. Od 1989. do 2019. godine, od Gazimestana i pada Berlinskog zida, preko učešća u krvavom ubijanju Jugoslavije, zatim distanciranja od pogubne politike Beograda, do Referenduma i učlanjenja u NATO… Trideset godina u istorijskom smislu hiljadugodišnjeg trajanja Crne Gore ne predstavlja posebno dug period. Ali ono što baš ovaj izdvojeni period čini posebno značajnim jeste njegov politički i društveni sadržaj. U njemu su naši građaani i elita bili prinuđeni da temeljno preispitaju crnogorski XIX i XX vijek, i da na goruća pitanja o budućnosti zemlje pruže odgovore koje savremenost može da prihvati i podrži.

U tih trideset godina trebalo je razumjeti ono supstancijalno u vremenu, i politički djelovati u skladu s tim. Mi u Matici crnogorskoj smo ponosni na činjenicu da smo sa svoja dva programa: „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ iz 1999, i „Crna Gora na evropskom putu“ iz 2013. godine, koji suštinski određuju naše djelovanje, bar malo doprinijeli podizanju samosvijesti crnogorske elite i naroda.

A nije počelo obećavajuće. Antibirokratska revolucija, mitinzi istine, svakovrsno događanje naroda, Memorandum SANU, medijsko podstrekavanje na mržnju prema drugim nacijama, pripreme za budući rat „jer ni oružane bitke nisu isključene“… Da vas ne podsjećam, sve je to, nažalost, još uvijek živo i prisutno. Srećom, od ’97. nijesmo bili sami i bez podrške ključnih zemalja međunarodne zajednice, tako da nam se nije ponovila 1918. godina.

Preobražaji Crne Gore u ovih trideset godina nijesu mali i beznačajni ‒ upravo suprotno: njih je moguće prepoznati u temeljnoj promjeni političkog sistema vrijednosti i svijesti koja ga prati! ‒ ali su daleko od toga da budu dovršeni i da možemo bez ostatka biti zadovoljni postignutim rezultatima. Naporni put izgradnje institucija pravne države i potpunije demokratizacije crnogorskog društva ‒ tek je pred nama. A to je nemoguće ostvariti ukoliko svoju nedavnu prošlost ne podvrgavamo kritičkom i razumijevajućem mišljenju.

Dragan Radulović (Uvodna riječ)