2008 (Podgorica : Pobjeda a. d). – 112 str.; 170 x 240 mm. – Tiraž 500.
Popis najčešćih antroponima orijentalnog (preuzetih iz arapskog, persijskog i turskog jezika) i pseudoorijentalnog porijekla nastao je kao rezultat rada na projektu Antroponimi orijentalnog porijekla (preuzeti iz arapskog, persijskog i turskog jezika) u Crnoj Gori. Ovo istraživanje obavljano je u okviru redovnih radnih zadataka u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore u Podgorici i podrazumijevalo je razvrstavanje i analizu građe prikupljene pregledom matičnih knjiga rođenih i umrlih, odnosno biračkih spiskova iz različitih prethodno odabranih perioda, u pojedinim arhivskim centrima i matičnim uredima, i to u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Podgorici i Rožajama. Među lična imena u ovom popisu uvrstili smo i hipokoristike, skraćena imena, kao i imena pseudoorijentalnog porijekla, koja rasporedom fonema i formom samo podsjećaju na imena orijentalnog porijekla, ali su bez ikakve etimološke osnove. Naime, imali smo u vidu da ova poslednja u potpunosti ostvaruju svoju onimičku funkciju jednako kao i ona za koja se može utvrditi etimolška osnova. U posebnu grupu neologizama svrstali smo ona imena koja su ili slučajno podudarna sa ličnim imenima iz neorijentalnih, najčešće evropskih jezika, latinskog, njemačkog i sl, ili su preuzimana zbog svoje sličnosti sa imenima orijentalnog porijekla, i to je bio razlog da su svoje mjesto našla u ovom imenaru. Uz imena koja smo izdvojili i uvrstili u popis naveli smo rod, mjesto u kojem je arhivski centar ili matični ured gdje su ubilježena i godišta pod kojima su bilježena u matičnim knjigama ili biračkom spisku, s namjerom da se ono što je izdvojeno i zabilježeno na taj način dokumentuje i omogući stvaranje makar približnog uvida u dio onimičke prakse na prostoru Crne Gore. Ovim popisom zasigurno neće biti obuhvaćeno svako ime orijentalnog ili pseudoorijentalnog porijekla koje se daje ili je davano osobama koje su živjele ili žive na prostoru Crne Gore, najprije zato što imena nastaju i mijenjaju se svakodnevno, ali i zato što je prema globalnom planu o radu na projektu, odobrenom od strane Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore (Sektor za nauku) bilo predviđeno prilično kratko vrijeme za prikupljanje građe. Zato se pregled matičnih knjiga svodio na pojedina izabrana godišta, odnosno periode, s tim što su svakako bili uključeni periodi s početka, sredine i druge polovine prošlog vijeka, kako bi se postigao kakav-takav kontinuitet i obuhvatnost prikupljenog materijala. Naravno, ukoliko se ime javljalo u bliskim godištima, uglavnom smo bilježili najstarije, osim ako nismo imali namjeru da naglasimo učestalost pojave nekog imena. Napomenuli bismo da su ova imena bilježena samo na osnovu navedenih pisanih izvora i zato je izostalo i naknadno bilježenje akcenata koje bi s obzirom na različita područja Crne Gore podrazumijevalo i dodatna istraživanja.
Autorka (Iz Uvoda)
